Knjiga je nastala u okviru projekta „Identifikacija, istraživanje i objavljivanje elemenata nematerijalne kulturne baštine u Paštrovićima, Budvi i Kolašinu“, podržanom na Javnom konkursu Ministarstva kulture Crne Gore „Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene“ za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima umjetnosti i kulture u 2019. godini.

U pitanju je monografska studija „Živa lokalna tradicija: Prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja“, koju potpisuju četiri autora koji dolaze iz različitog profesionalnog konteksta: Davor Sedlarević, spec. vaspitač tradicionalne igre (Kolašin), doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja (Pančevo), prof. dr. Ljiljana Gavrilović etnološkinja-antropološkinja (Beograd), i doktorand Dušan Medin, arheolog (Petrovac na Moru). Ona predstavlja pokušaj da se, vodeći se teorijskim pretpostavkama UNESKO Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (Pariz, 2003), a koju je Crna Gora ratifikovala 2009. godine, sagleda obilje nematerijalnog nasljeđa navedena tri crnogorska područja.

Na online promociji, naslovljenoj „Živa lokalna tradicija Crne Gore“, jer će se bliže predstaviti nasljeđe Primorja i Sjevera zemlje, govoriće autori. Osim o sadržaju knjige, biće riječi i o konceptu zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine uopšte – od najviših instanci (UNESKO), do crnogorskog i lokalnog okvira, a osvrnuće se i na primjere iz prakse.

O monografiji

Početak knjige sadrži opsežniji uvodni tekst, nakon kojeg slijedi centralni segment sačinjen od tri cjeline s popisima elemenata nematerijalne kulturne baštine zajednica koje su autori evidentirali tokom terenskog rada u Paštrovićima, Starom gradu Budvi i široj teritoriji Kolašina – grada i okolnih seoskih područja. Već iz naziva pobrojanih elemenata ove tri regije jasno se iščitava prisustvo dinarskih, balkanskih, mediteranskih i orijentalnih uticaja,spletenih s tradicijama istočnih i zapadnih carstava i republika koje su stotinama godina gospodarile ovim dijelom svijeta. Nakon pobrojanih elemenata, slijedi spisak korisne naučne, stručne i druge literature koja detaljnije opisuje i objašnjava pobrojane elemente ove tri lokalne zajednice, ali i nematerijalne zaostavštine Crne Gore. Dat je i rezime na engleskom jeziku. U drugom dijelu knjige priložen je prevod na naš jezik teksta UNESKO Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003), kao i izvornik na engleskom, kako bi čitaoci imali priliku da integralno pročitaju ovaj dokument, bliže se s njim upoznaju, te preispitaju teorijsko-metodološke postupke autora, a, zašto da ne, i sami pristupe nadgradnji ponuđenih baza podataka. Proces nadgradnje mogu da obavljaju i čitaoci knjige, nosioci, čuvari i poznavaoci nasljeđa ovih regija, tako što će u praznim poljima ispod pobrojanih elemenata nastaviti da dopisuju one za koje smatraju da su važni za zajednicu iz koje dolaze. Poželjno bi bilo da o tome potom i obavijeste autore (adrese e-pošte date su na kraju knjige) i stručnu javnost, kako bi pružili doprinos istraživačima u nastojanju da što cjelovitije identifikuju i evidentiraju nematerijalno nasljeđe Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja, ne bi li se zabilježio trag o njihovom postojanju.

Recenzentkinje izdanja su prof. dr Dragana Radojičić, etnološkinja-antropološkinja (Beograd – Herceg Novi), prof dr Dragica Panić Kašanski, etnomuzikološkinja (Banja Luka) i dr Mila Medigović Stefanović, prof. književnosti (Beograd – Petrovac na Moru). Tehnički urednik je Jasmina Živković, prevod je obavila mr Milica Stanić Radonjić, a lekturu i korekturu mr Milena Davidović. Monografija je A5 formata, obima 108 stranica, štampana u štampariji Opus3 iz Podgorice, u tiražu od 1.000 primjeraka, uokvirena mekim povezom, s crno-bijelom unutrašnjošću. Primjerci knjige besplatno se dijele svima zainteresovanima, kao i institucijama, mogu se preuzeti i na sajtu Društva „Bauo“, NVU CIRTIP, Academia.edu, kao i na društvenim mrežama.

O autorima

Knjiga je rezultat interdisciplinarnog pristupa četvoro autora koji profesionalno potiču iz različitih disciplina, značajnih za istraživanje i očuvanje nematerijalne kulturne baštine. Davor Sedlarević (1979), specijalista vaspitač tradicionalne igre, umjetnički rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“ u JU Centar za kulturu Kolašin. Živi u Kolašinu. Zlata Marjanović (1966), doktor etnomuzikologije, docent na Akademiji umetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. Živi u Pančevu. Ljiljana Gavrilović (1953), doktor etnologije i antropologije, naučni savjetnik, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji. Živi u Beogradu. Dušan Medin (1990), doktorand arheologije, kustos, saradnik u nastavi Fakulteta za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica u Podgorici. Živi u Petrovcu na Moru.

Za eventualne dodatne informacije o projektu i knjizi, stojimo Vam na raspolaganju.

The post Monografija četiri autora “Živa lokalna tradicija” – online promocija first appeared on CIRTIP.