„Sekunda“ se vraća? Projekti CIRTIP-a na Cetinju, u Kotoru i Tivtu

„Sekunda“ se vraća? Projekti CIRTIP-a na Cetinju, u Kotoru i Tivtu

Termin realizacije: 19. jun – 01. jul 2021.

 

Tradicionalno pjevanje sa sazvukom sekunde u Crnoj Gori nestaje. Naročito je to vidljivo kod ženskih grupa. U folklornim ansamblima susreće se zaista rijetko, a na obrazovnim ustanovama se ne izučava. Stoga je NVU CIRTIP (Kolašin) u saradnji sa partnerima KUD-om „Njegoš“ (Cetinje) i FA „Nikola Đurković“ (Kotor) riješilo da pokuša sa podizanjem svijesti o ovom tipu pjevanja i na konkursu Ministarstva za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Crne Gore za raspodjelu sredstava NVU dobijena su sredstva za implementaciju projekta „Jačanje kapaciteta za prenošenje ženskog vokalnog nasljeđa Crne Gore – prva etapa“. Aplikacijom su predviđene radionice i predavanja na Cetinju i u Kotoru na kojima su se polaznici upoznavali za istorijatom, terminologijom i izvođačkim tehnikama. S obzirom na to da je Ženska pjevačka grupa „Đude“ iz Kolašina koja funkcioniše pri KUD-u „Mijat Mašković“ gotovo poslednja ženska grupa u Crnoj Gori koja baštini pomenuti model pjevanja, odabrane su za demonstratore kako bi se ostvarila što bolja interakcija i kako bi širile svoju vještinu na druge. Predavač i rukovodilac projekta bio je Davor Sedlarević, dok su koordinatori bili Draško Pejović (Cetinje) i Predrag Šušić (Kotor).

 

 

 

Kako je riječ o veoma zahtjevnom načinu vokalnog izraza koji nije u skladu sa zapadnoevropskim (savremenim) muzičkim sistemom bilo je potrebno najprije dobro osmisliti radionice i pojasniti razlike između dva sistema. Zatim se prešlo na praktičan rad uz obilje zvučnih primjera. Odabrane su osnovne vježbe i jasnim metodološkim pristupom osobe bez muzičkog obrazovanja uvođene su u svijet „sekunde“ (razmak između tonova koji se pjevaju istovremeno je cijeli stepen ili polustepen, dakle „dva najbliža tona“). Učilo se o tome šta je pjevanje „na glas“ i o različitim tumačenjima u odnosu na regije Crne Gore koje su istraživane. Po prvi put su se polaznici susreli sa „narodnom“ terminologijom naučivši šta je „usijecanje“, „spuštanje“, „dodavanje“, „izgovaranje“, „predvajanje“, „dizanje“, „kazivanje“ i o drugačijim značenjima u kontekstu krajeva u kojima su bilježeni. Korišteni su notni zapisi Zlate Marjanović, Slobodana Jerkova, Miodraga Vasiljevića i Davora Sedlarevića u kojima je sekunda postavljena tako da bude najpoželjnija za početni nivo učenja. Ovom prilikom izražava se zahvalnost dr Zlati Marjanović na konsultativnoj pomoći pri odabiru vježbi i napjeva, kao i studentima polaznicima Etno-kampa Kolašin koji su pomogli prilikom obezbjeđivanja nedostajuće literature.

 

 

Na pomenuti projekat logički se nadovezao sledeći čiji je nosilac bio KUC „Kadena“ iz Tivta. Pod nazivom „Đude – djevojke kao stožeri nasljeđa i mogućnost prenošenja prakse na tivatsku regiju“ uz podršku Opštine Tivat na konkrusu za raspodjelu sredstava NVU realizovan je koncert edukativnog karaktera ŽPG „Đude“ uz moderaciju Davora Sedlarevića. U idiličnom ambijentu Atrijuma ljetnjikovca Buća u Tivtu 30. juna mogle su se čuti pjesme iz svih krajeva Crne Gore koje u sebi sadrže pomenuti sazvuk sekunde. Poseban kuriozitet predstavljalo je to što su na koncertu kao gošće učestvovale i članice FA „Nikola Đurković“ iz Kotora koje su neposredno prije toga pohađale radionice, pokazavši tako svojim primjerom kako „sekunda“ može da se nauči i kakav je rezultat primijenjene metodologije.

 

Koncert je bio prilika i da „Đude“ nakon godinu i po dana pauze zbog pandemije potvrde visok izvođački nivo i postave nove granice u interpretaciji tradicionalne crnogorske muzike. Na samom početku Tijana Rakočević pokazala je zbog čega je pobjednica Etno-festa mladih sjevera gotovo mitskom izvedbom pjesme „Tanko poju za gorom đevojke“ sa specifičnom ornamentikom Vasojevića i obiljem „kvocajućih“ tonova. Predrag Šušić je nakon toga govorio o detaljima projekta i važnosti izučavanja muzičkog nasljeđa, zahvalivši se Opštini Tivat koja je prepoznala originalnost ideje. Uslijedila je pjesma „Komovima jave stada“ koju je vodila Nađa Jeknić, a odlika pjesme je to da je gotovo cijela u sazvuku velikih i malih sekundi o čemu je više tokom moderacije govorio Davor Sedlarević. Potom su se u kultnoj moračkoj pjesmi „Zmaj preleće s mora na Dunavu“ u vođenju smjenjivale Danica Šćepanović i Bojana Radonjić, a pjesmu su izvele sve učesnice zajedno.

 

 

U svadbene napjeve uvele su nas „Đude“ maestralnim vođenjem Milene Rondović u pjesmi „Dobro došli, kićeni svatovi“ da bi se karakter svadbe nastavio u numeri iz Gornje Lastve „Što u dvoru žamor stoji“ koju je samouvjereno povela Bojana Radonjić, a pratile su je članice FA „Nikola Đurković“. Nakon toga bilo je riječi o šaljivim djevojačkima napjevima koji su dominirali u terenskim istraživanjima. Potvrda toga čula se u stihovima „Đuda“: „Moj se dragi sviđa mojoj nani / staroj ženi kako ne bi meni!“ („kreće“ Nađa Jeknić) i „Drugarice, roze bluze / što mojega momka uze?“ („kazuje“ Tijana Rakočević). Primorsku smirenost prefinjenošću dočaravaju djevojke iz Kotora koje ovog puta predvodi Sara Nerić stihovima „Oj, vesela, mrkla noći“. Moglo bi se reći da je najveći utisak na koncertu ostavila pjesma „Zorna, Zorka, zar si još đevojka“ (Piva) tačnije njen neobičan tekst o djevojci koja proklinje momka koji ženi drugu. Savršena komunikacija Tijane Rakočević i Milene Rondović upotpunila je većinom šaljiv tekst koji, ipak, na kraju kulminira vrlo jakom djevojačkom kletvom („U koji se danak oženio / u taj danak ljubu sahranio / pa se onda meni povratio / a ja neću mlada za udovca / no za momka, jer sam još đevojka!“). Posebno se naglašava izuzetna pjevačka „kondicija“ Milene Rondović koja je ovu vrlo dugačku pjesmu savršeno dovela do kraja.

 

 

„Divno li je niz polje gledati“ (Grbalj) naizmjenično „dižu“ Danijela Ćosović, Sara Nerić i Bojana Radonjić vraćajući nas na polje svadbenih napjeva, simbolike „žute dunje među listovima“ i ljepote grbaljske pjevačke ornamentike. Marta Medenica zatim kreće šaljivu vasojevićku pjesmu „Znaš li, mali, da ne valja / rosna trava da se valja“ da bi Milena Rondović i Nađa Jeknić upotpunile šaljivi tekst. Brz prelazak na pivsko pjevanje sa neobičnim cezurama „Đude“ donose kroz pjesmu „Kad pogledam uz planine“ (Piva) koji kreće večeras veoma inspirisana Milena Rondović. Ovdje se mora posebno naglasiti da sazvuk sekunde zavisi od djevojaka koje tom sekundom „boje“ napjev, a u svim pjesmama tu su nenadmašne Katarina Medenica, Jelena Miladinović, Hristina Šuković i Jovana Jeknić.

 

 ŽPG “Đude”. Foto: KUC “Kadena

 

Zbog čega su Vasojevići posebni u stilskom određenju najjasnije se čuje u primjeru „Pjeva dragi, daleko je“ koji, savršeno vladajući stilom kreće Nađa Jeknić a odlikuje ga visoka intonacija, konstantna i prepoznatljiva vasojevićka ornamentika i izgovor („Pje-he va-ha dra-ha gi-hi“) sa sekundom i cezura na sredini stiha u repeticiji. Da vladaju i drugim žanrovima, „Đude“ dokazuju kroz gotovo klapsko pjevanje prema zapisu Ludvika Kube (Muo, 1907) „Ja je zovem sa mnom na večeru“ i melodični vokal Hristine Šuković koja je započinje. „Dođi, dragi, đe si dolazio“ (Piva) pored upečatljivog početka Tijane Rakočević naglašava bravuru Katarine Medenice u „usijecanju“ i poniranju glasom i pravi je dragulj u repertoaru „Đuda“ (u originalu je izvodi ŽPG KUD-a „Durmitor“ iz Kule). Za sam kraj koncerta odabran je neobičan melodijski model uz igranje po crnogorski u gornjomoračkom šećeru koji su zajednički izvele sve učesnice.

 

Mlade članice FA “Nikola Đurković”. Foto: N. Mrvaljević

 

 

 

 

Članice ŽPG “Đude”: Hristina Šuković, Jelena Miladinović,Nađa Jeknić,Jovana Jeknić, Marta Medenica, Katarina Medenica, Milena Rondović, Tijana Rakočević, Danica Šćepanović.

Članice ŽPG FA “Nikola Đurković”: Jelena Radonjić, Danijela Ćosović, Bojana Radonjić, Sara Nerić, Andrea Ljubatović, Anđela Adžić, Elena Marković.

>